Hoće li vozači voziti bezbjednije? Visoke kazne same po sebi ne garantuju bezbjednost na putevima. Nove kazne podijelile su mišljenja vozača.
Jedni ih smatraju pretjeranim i uvjereni su da su izmjene uvedene prebrzo. Drugi podsjećaju da se na putevima Crne Gore godinama ponavljaju iste opasne situacije: prekoračenje brzine, vožnja nakon konzumiranja alkohola, telefon u ruci, nevezani sigurnosni pojasevi i rizična preticanja.
Zato glavno pitanje nije visina kazni. Važnije je nešto drugo: hoće li nova pravila pomoći da se smanji broj saobraćajnih nezgoda i sačuvaju životi?
U Crnoj Gori i dalje ima mnogo saobraćajnih nezgoda
Statistika pokazuje da razloga za zabrinutost ima dovoljno. Prema godišnjem izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2025. godini u Crnoj Gori registrovana je 6.831 saobraćajna nezgoda. To je 2,7 % više nego u 2024. godini. Broj nezgoda s povrijeđenim licima porastao je za 3 % i dostigao 2.196.
Prema zvaničnim objavama Uprave policije, 67 saobraćajnih nezgoda završilo se smrtnim ishodom. Iza svake takve brojke stoje konkretne porodice.
Policija kao tipične uzroke najtežih nezgoda navodi:
- prekoračenje brzine;
- vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci;
- korišćenje telefona tokom vožnje;
- nevezane sigurnosne pojaseve;
- izlazak na suprotnu saobraćajnu traku.
Sva ova kršenja zavise od odluka samog vozača. To znači da se na njih može uticati kontrolom i sankcijama, ali samo ako je vozač uvjeren da će prekršaj biti primijećen i da će kazna zaista uslijediti.
Nove kazne i stroži radari
Izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima stupile su na snagu 7. avgusta 2026. godine. Šta one mijenjaju:
- povećane su novčane kazne za niz prekršaja;
- za mlade vozače uvedena su dodatna ograničenja;
- u pojedinim slučajevima ponovljenih teških prekršaja vozilo se može privremeno oduzeti.
Uporedo s pooštravanjem pravila počela se mijenjati i kontrola. Krajem avgusta Uprava policije objavila je da počinje upotreba novih radara. U septembru je policija saopštila da uređaji već bilježe prekršaje, a obavještenja se šalju vozačima ili vlasnicima vozila.
Vlasnici treba da znaju jedno pravilo. Ako u trenutku prekršaja vozilom nije upravljao vlasnik, on je dužan da u roku od osam dana prijavi ko je bio za volanom. Takvo obavještenje ne treba ignorisati.
Šta se može očekivati od kazni
Visoke kazne u Crnoj Gori same po sebi ne garantuju bezbjednost na putevima. Vozača prije svega ne zaustavlja iznos na prekršajnom nalogu, nego uvjerenje da prekršaj neće proći neprimijećeno. Što je kontrola redovnija i što se prekršaji dosljednije procesuiraju, to je efekat jači.
Podjednako su važni i uslovi u kojima ljudi voze:
- Jasna signalizacija. Vozač mora jasno vidjeti koje ograničenje važi na određenoj dionici.
- Opravdana ograničenja brzine. Ako ograničenje djeluje proizvoljno, neće biti povjerenja u njega, a s njim ni u same kazne.
- Bezbjedna infrastruktura. Dobar kolovoz, putne oznake i osvjetljenje smanjuju rizik od nezgode.
Ovdje je potrebna jedna napomena. Loše stanje puta zaista može povećati rizik, ali ne oslobađa vozača odgovornosti. Brzinu treba birati prema uslovima, a ne samo prema saobraćajnom znaku.
Nije važna samo visina kazne
Uspjeh novih pravila ne treba mjeriti brojem izdatih kazni. Pravi pokazatelj je drugačiji: da li je manje opasne vožnje, saobraćajnih nezgoda i poginulih?
Ljudi lakše prihvataju ograničenja kada razumiju njihov smisao i vide da pravila važe jednako za sve. Ako vozač smatra da je kazna izrečena nepravedno ili selektivno, tražiće način da zaobiđe sistem umjesto da promijeni ponašanje.
Zaključak MotorBOOM-a
Strože kazne mogu biti dio rješenja, ali same kazne nijesu dovoljne. Najbolji rezultat daće kombinacija tri stvari: jasnih pravila, bezbjedne saobraćajne infrastrukture i dosljedne kontrole.
Bezbjednost počinje svjesnošću svakog vozača za volanom. Učinimo puteve Crne Gore bezbjednijim zajedno!